Godinama predstavnici mnogih institucija i medija, istoričari, profesori, pravnici i političari, posebno oni bliski vlasti, ponavljaju da je NATO ubio preko 1.000 vojnika i policajaca i oko 2.500 civila. Rašireno je uverenje da su stradali samo Srbi, možda još neki Rom, Bošnjak i Crnogorac, i to dva puta više civila nego pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP-a RS.
Poimenični popis žrtava tokom oružanih sukoba na Kosovu sačinjen je i dostupan javnosti još od 2014. godine. Sačinio ga je Fond za humanitarno pravo. Taj popis je najpotpuniji poimenični popis žrtava i na njega nikada niko nije reagovao prijavom nove žrtve. Kao takav predstavlja najpouzdaniji izvor znanja o stradanju ljudi tokom sukoba na Kosovu.
U okviru REKOM procesa, koji traje od 2008. godine, Fond za humanitarno pravo je na osnovu 42.819 dokumenata utvrdio da je u vezi sa oružanim sukobom na Kosovu od 1.1.1998. do 31.12.2000. život izgubilo 13.532 osoba, i to: 8.676 civila albanske nacionalnosti, 1.196 civila srpske nacionalnosti, 445 civila Roma, Crnogoraca i Bošnjaka; 2.135 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova i 1.080 pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP Republike Srbije.
Poimenični popis žrtava NATO bombardovanja koji je sačinjen na temelju 3.500 izvora, utvrdio je da je u napadima NATO snaga, tokom 78 dana poginulo je 756 osoba. Većina su civili: 217 Albanaca, 204 Srba i 30 Roma, Crnogoraca i Bošnjaka. Poginulo je 276 pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP RS i 29 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova.
Među stradalima je mnogo dece – 81 je mlađe od 16 godina: 55 dece je albanske nacionalnosti, 20 srpske i 6 romske nacionalnosti.